U SUSRET BOŽIĆU

Šestog janura Srpska pravoslavna crkva i vernici službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuju rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo. (Božić je najradosniji a Vaskrs je najveći!).

U SUSRET BOŽIĆU
6 Januar 2010

Blizu je, blizu... samo što nije!...

Šestog janura Srpska pravoslavna crkva i vernici službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuju rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo. (Božić je najradosniji a Vaskrs je najveći!).

Ovaj praznik je i posljednji dan četvoronedeljnog Božićnog posta kojim se vernici pripremaju za proslavu Božića.

U pravoslavne kuće se na taj dan unosi badnjak kom je Crkva dala poseban smisao.

Na taj dan, ujutro, najstariji muški ukućanin useče hrastovo ili cerovo drvo - badnjak, koji treba odseći s tri udarca tako da padne na istok, kao što smo već napomenuli.

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri doneli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreu pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori dokad se objavljuje radost Hristovog Rođenja.

Dogoriževanje badnjaka je simbol rastanka sa starim verovanjima i prihvatanje nove svetlosti koja dolazi s verom u Novorođenog Hrista.

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka greju ljubavlju i slogom, a njegovu svetlost unose u mrak neznanja i praznoverja.

Najviše narodnih običaja među Srbima ima za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Hristovog rođenja u Vitlejemu.

Uoči Božića, slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kom su se najpre poklonili pastiri.

U seoskim kućama, slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži, nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju.

"Ko je gladan, nek dođe k meni - ja ću ga nahraniti i ko je žedan, nek dođe k meni - da pije vode. žive!" - zapisano je u Jevanđelju Hristovom.

Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan.

U pravoslavnim kućama, Badnje veče je porodični praznik kad se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze - posna jela, riba, suve šljive, orasi...

je uvek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kad se u crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila posta.

Badnji dan i Badnje veče 6. januara, slave sve pravoslavne crkve i vernici koji poštuju Julijanski kalendar - Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Smeštaj Privatni smeštaj Smeštaj sa bazenom Hoteli u Sokobanji Pansioni Seoski turizam Smeštaj na jezeru Cenovnik O Sokobanji O Sokobanji Istorija Istorija Prvi tragovi naselja Turski period Prvi ustanak Naredba 1837-1880 Do II svetskog rata NOB i revolucija Zdravstvo Zdravstvo Zdravstveni turizam Faktori lečenja Kupanje Inhalacija Radioaktivnost Radioaktivne vode Mineralne vode Lekovite vode Znamenite ličnosti Kako doći? Klima Oblačnost Padavine Magla Vetar Vegetacija Vremenska prognoza Odgovori Predsednika Opštine Gradski vodič Gradski vodič Izletišta Parkovi Mapa grada Crkve Autobuske linije Doček nove godine Wellness centar Restorani Akva Park Etno restoran STARA VODENICA Vesti Linkovi Nekretnine Kontakt