Kako do željene trudnoće?

---

Koji dan ciklusa imati spolni odnos i kako često, najčešća su pitanja, no ona su razumljiva tek uz poznavanje osnovnih pojmova menstruacijskog ciklusa.
Za pravilno razumijevanje prirodnog planiranja obitelji važno je poznavati neke termine kao opće pokazatelje mogućnosti zanošenja u prirodnom ciklusu i iznošenja trudnoće.
Vjerojatnost začeća u jednom menstruacijskom ciklusu je termin poznat kao fekundibilitet, i iznosi oko 25 posto. Fekunditet je sposobnost iznošenja trudnoće po jednom menstruacijskom ciklusu i nešto je niži. A ako par ne postigne trudnoću tijekom jedne godine nezaštićenog spolnog odnosa (bez kontracepcije), govorimo o sterilitetu.
Valja istaknuti da 75 posto brakova koji žele trudnoću to postignu tijekom jedne godine nezaštićenog spolnog odnosa. Ostalih 10 posto žena zanese tijekom dvije godine braka, a 10 - 15 posto brakova je neplodno. Uzroci neplodnosti su brojni i predmet su istraživanja i liječenja liječnika koji se bave ginekološkom endokrinologijom.
Hipotetski, ako biološki zdrav par počne s trudnoćom sa 22 godine života, uz uredan spolni život i dojenje može imati 11 djece, a bez laktacijske amenoreje (izostanak menstruacije uzrokovan dojenjem) i 15 djece tijekom reproduktivnog razdoblja života.
Problemi vezani uz željenu trudnoću danas su, nažalost, sve izraženiji. Način života prisiljava bračne parove da se kasno odlučuju na djecu najčešće zbog egzistencijalnih i drugih socijalnih problema. A sposobnost zanošenja i iznošenja trudnoće s godinama se znatno smanjuje. Tako je sposobnost zanošenja u žena od 25. do 34. godine poremećena u 13 posto slučajeva, a u žena od 35. do 44. godine fekunditet iznosi čak 30 posto. Uz to, novinski i stručni članci znatno se više bave objašnjenjima o načinima zaštite od neželjene trudnoće nego temama kako do željene trudnoće. Tako se parovi koji se odluče na trudnoću često nađu u nedoumici kad nakon nekoliko mjeseci nema rezultata. No, treba imati na umu da učestalost zanošenja iznosi samo 25 posto po menstruacijskom ciklusu biološki zdravog para uz uredan spolni život (biološki zdrav par podrazumijeva uredan spermiogram muškarca, menstruacijski ciklus i hormonski status žene, morfologiju njezinih spolnih organa i uredan spolni život).

Koji dan ciklusa?...

Koliko puta i koji dan ciklusa imati spolni odnos, vrlo su česta pitanja. Razumijevanje te problematike moguće je, ali uz poznavanje najosnovnijih pojmova o menstruacijskom ciklusu žene.
Menstruacijski ciklus razdoblje je od prvog dana menstrualnog krvarenja do sljedeće menstruacije, i traje od 21 do 36 dana. Krvarenje od tri do sedam dana fiziološka je granica. Negdje u sredini menstruacijskog ciklusa dolazi do ovulacije (izbacivanja jajne stanice iz zrelog folikula). Većina žena s vremenski pravilnim mjesečnim ciklusom, dismenorejom (bolne menstruacije) te premenstrualnim sindromom (napetost dojki, bol u donjem dijelu trbuha) ima ovulaciju, iako pet posto njih ipak ima anovulatorne cikluse. Neredoviti i produljeni ciklusi, uz obilna, nepravilna i bezbolna krvarenja, zajedno s vanjskim obilježjima (pojačana dlakavost, masna koža, akne, prekomjerna debljina) najčešće su posljedica hormonskog poremećaja zbog kojeg izostaje ovulacija, poznatog kao sindrom policističnih jajnika (PCO sindrom).
Luteinizirajući hormon (LH) je hormon hipofize koji svojim djelovanjem izaziva sazrijevanje jajne stanice, luteinizaciju granuloza stanica te, uz ostale čimbenike, izbacivanje jajne stanice iz folikula (ovulaciju). Razina LH u prvoj fazi ciklusa je niska, a sredinom ciklusa raste njegova koncentracija. Povišena vrijednost LH ukupno traje oko 50 sati, a trostruki porast razine LH u trajanju od 24 do 36 sati nužan je za sazrijevanje jajne stanice. 34 do 36 sati nakon početnog porasta LH uslijedi ovulacija, odnosno 10 do 12 sati nakon najveće moguće koncentracije LH. U anovulatornom ciklusu nema porasta LH.

Točno vrijeme...

Određivanje točnog vremena ovulacije važno je kako kod pravilna provođenja metoda zaštite od neželjene trudnoće tako i kod ostvarivanja željene trudnoće. Postoji nekoliko tehnika predviđanja ovulacije s ciljem "tempiranja" spolnog odnosa u pravo vrijeme u onih parova koji planiraju trudnoću.
* Kalendarska metoda - Temelji se na praćenju duljine menstruacijskog ciklusa tijekom šest mjeseci do godinu dana te određivanju prosječnog trajanja, na osnovi čega se okvirno izračunava nastup ovulacije. Metoda se ne može koristiti ako su varijacije u trajanju od ciklusa do ciklusa dulje od 10 dana.
* Mjerenje bazalne temperature (BT) - Indirektna metoda za dokazivanje postojanja ovulacije tijekom menstruacijskog ciklusa. Tjelesnu temperaturu treba mjeriti svakodnevno nakon jutarnjeg buđenja, preporučljivo u približno isto vrijeme. Fizičko oslobađanje jajne stanice (ovulacija) nastupa uglavnom dan prije prvog porasta temperature koji iznosi oko 0,30ºC. Bitan porast temperature nije uočljiv prva dva dana nakon porasta LH te ga se uglavnom registrira dva, tri dana poslije. Porast temperature povezan je s porastom koncentracije progesterona u perifernoj krvi iznad 4 ng/mL. Tako se uz pomoć krivulje BT moraju planirati odnosi svakih 36 do 48 sati, tri-četiri dana prije i dva dana nakon porasta temperature. BT raste zbog djelovanja progesterona na hipotalamički centar za regulaciju temperature. S obzirom na to da LH stimulira luteinizaciju granuloza stanica i sintezu progesterona te indirektno ovulaciju, izostanak porasta BT u sredini menstruacijskog ciklusa siguran je znak izostanka ovulacije, pa se treba obratiti ginekologu. BT treba mjeriti dva, tri mjeseca uzastopno i voditi kalendar.
* Viskoznost cervikalne sluzi (Billingsova metoda) - Također jedna od indirektnih metoda za dokazivanje ovulacije. Pod djelovanjem estrogenih hormona cervikalna sluz dobiva na svojoj viskoznosti te u vrijeme ovulacije sadrži najviše količine vode (97 - 98 posto). Stoga dobiva tipičan makroskopski izgled: prozirna, vodenasta, rastezljiva do 10 cm. Spolne odnose treba planirati odmah nakon evidentiranja pojačane vlažnosti rodnice, osobito u fazi najveće moguće rastezljivosti sluzi. Ova metoda nije tako pouzdana za određivanje točnog vremena ovulacije, ali se može koristiti kao jedna od pomoćnih metoda.
* LH urinarni test - Praktična metoda predviđanja ovulacije. Za razliku od mjerenja BT, ovim testom može se predvidjeti točnije vrijeme ovulacije koja nastupa nakon porasta LH, hormona nužnog za njezin nastanak. Njegov porast točno korelira s nastupom ovulacije jer do izbacivanja jajne stanice dolazi 34 - 36 sati nakon porasta LH. U kombinaciji s mjerenjem BT, s velikom se sigurnošću mogu planirati ovulacija i spolni odnos. Mjerenjem BT tijekom nekoliko ciklusa može se predvidjeti vrijeme porasta LH (dan prije porasta BT), a urinarnim testovima i dokazati porast kocentracije LH. LH urinarni testovi dostupni su na našem tržištu. Klinička točnost testa iznosi čak 99 posto i nema međudjelovanja s LH sličnim hormonima (HCG, FSH, TSH). Jedno pakiranje sadrži pet testova uz sva praktična objašnjenja o načinu i vremenu izvođenja te tumačenju rezultata. LH urinarni testovi od velike su pomoći svima koji planiraju trudnoću, jer uz pravilno korištenje LH urinarnog testa šanse za što skorije ostvarivanje trudnoće su znatno veće, naravno ako je par biološki zdrav.

oOo